Hodi halo deklarasaun ida, ita boot tenke hein to'o prosesu ne'e sei loke iha ita boot nia area. Tempu ne'e, Ekipa Ita Nia Rai ho Direksaun Terras, Propriedades e Servicos Cadastrais (DTPSC) no autoridade lokal sira sei hala'o enkontru publiku no anunsio iha media nasional no lokal hodi fahe informasaun ho populasaun kona-ba prosesu.
Bainhira Ekipa Foti Dadus mai to'o ita boot nia fatin, sira sei fo ba ita boot oportunidade hodi halo deklarasaun nudar na'in ba rai. Se ita boot rasik labele asiste, bele fo knar ida ne'e ba reprezentante ida. Antes halo deklarasaun, diak liu konfirma baliza (rai ketan) hotu-hotu ho ita boot nia vizinu. Tempu halo deklarasaun, Ekipa Foti Dadus sei tulun ita boot ka ita boot nia reprezentante atu kompleta formulariu Deklarasaun Rai-nian.
Atu haree oituan kona-ba oinsa prosesu ne'e sei hala'o, bele haree link ba video iha okos ne'e no video sira seluk iha YouTube:
Atu haree video seluk tan, haree ami nia pajina YouTube
Prosesu foti dadus kona-ba rai iha Timor-Leste sei hala'o ho sistematika tuir ordem geografika ne'ebe sei determina husi Governu liu husi DNTPSC. Ida ne'e katak agora daudaun ita boot bele deit halo deklarasaun iha area koleksaun ne'ebe loke husi DNTPSC. Maiske ne'e, aban bainrua karik sei iha posibilidade atu halo deklarasaun iha fatin seluk. Prosesu foti dadus sei inklui:
Fahe informasaun ba publiku no hala'o enkontru komunitariu
Fo aviso kona-ba data no tempu atu foti ita boot nia dadus
Sukat rai no halo deklarasaun
Fasilita mediasaun ba disputa
Halo publikasaun mapa. Durante tempu ne'e komunidade bele verifika deklarasaun hotu-hotu, hatama reklamasaun, ka hadia dadus.
Bainhira tempu publikasaun remata, ema labele ona halo deklarasaun foun ka reklamasaun ida. Maibe sempre bele halo mudansa ba sira nia deklarasaun ka haree informasaun iha DTPSC iha sira nia distritu.
Dadus final hotu sei hatama iha Baze ba Dadus Nasional ida, ne'ebe sei loke ba publiku.
Atu haree etapa-etapa ba prosesu ne'e ho klaru, download ami nia poster iha ne'e: [.pdf 600K]
Programa Ita Nia Rai promove rezolusaun disputa liu husi kampanha informasaun.
REZOLUSAUN DISPUTA
Bainhira deklarante sira hasoru disputa ruma kona-ba rai ka rai nia ketan (baliza), programa Ita Nia Rai fo koragem ba sira atu buka solusaun iha nivel lokal. Meus hotu-hotu atu rezolve disputa diak, maibe programa Ita Nia Rai ho DNTPSC promove mediasaun hodi buka solusaun hamutuk.
DNTPSC ho Ita Nia Rai fiar katak disputa barak entre sidadaun sira bele rezolve iha nivel lokal, no fo suporta ba objetivu ne'e liu husi informasaun publiku no aprosimasaun ho disputantes. Vantagem ida ho prosesu ne'e katak bele hetan solusaun lalais no la presiza selu buat ruma. Mediasaun hanesan dalan ne'ebe diak tanba uza ema neutral ida nudar fasilitador. Mediador ne'e nia papel laos atu foti desizaun kona-ba disputa maibe nia bele kria ambiente ne'ebe diak hodi fasilita koalia ba malu hodi buka solusan hamutuk no hetan akordu tuir kontextu lokal.
Maske ne'e, ema hotu sempre iha direitu lori sira nia kazu ba Tribunal, no disputa seluk, por ezemplu ho Estadu, sei presiza solusaun legal ida. Tan ne'e, Lei de Terras sei importante tebes atu tulun sidadaun Timor-Leste hodi rezolve sira nia disputa kona-ba rai.
Fen ho Laen iha Liquica ne'ebe halo deklarasaun hamutuk
Durante prosesu foti dadus, programma ne’e koko asegura katak feto iha oportunidade maximum hodi halo deklarasaun nudar nai’n ba rai. Konstituisaun RDTL Artigu 54 garantia ba sidadaun/sidadanha Timor-Leste hotu direitu atu sai nain ba rai privadu, maibe evidensia forte indika katak iha realidade, maioria feto Timor-Leste iha oportunidade limitadu atu bele sai nain ba rai, hanesan bain-bain rai rejistu uza naran xefi familia (bain-bain refere mane). Ba maioria feto ne’ebe menus direitu ba rai, ninia implikasaun potensialmente negativu los, tanba diskriminasaun jeneru sai perpetua, no mos hatuun abilidade feto no mane sira, oan feto no oan mane, no familia sira atu improva sira nia atividade moris lor-loron nian.
Tan ne’e, programma ne’e aumenta konsiensia atu hodi enkoraja makaas liu feen ho laen, no feton ho nan halo deklarasaun ba rai hamutuk hanesan grupu. Agora dadaun, iha baze ba dadus nasional, ami mos fahe tuir sexo hodi halo monitorizasaun no determina progresu atu atinji numeru deklarantes individu/“ema ida deit” entre mane ho feto mak mais ou menus igual. Ami mos halo monitirizasaun ba numeru deklarasaun grupu kaben (feen ho laen hamutuk).
Atu hetan informasaun liu tan, download ami nia brosur kona-ba Feto Nia Direitu iha Prosesu Foti Dadus [.pdf 1.0MB]
Informasaun hotu iha sitiu Web ida ne'e maka informasaun ofisial Governu Timor-Leste ninian, liu husi Direçcão Nacional de Terras, Propriedades e Serviços Cadastrais (DNTPSC) iha Ministériu da Justiça nia okos.
Informasaun ne'ebe hetan iha pajinas hirak ne'e laos informasaun ofisial husi Governu Amerikanu no ladun representa opiniaun ka politika Agensia Amerikanu ba Dezemvolviemntu Internasional (USAID) nian ka Governu Amerikanu nian. Hametin Direitu ba Propriedade iha Timor-Leste maka hetan ninia orsamentu husi USAID ho numero kontratu EPP-I-03-06-00008-00.